Radionica s gradovima Pulom, Kninom, Zabokom i Ozljem

Jučer je u prostorima Udruge gradova u Republici Hrvatskoj čiji je i Grad Rijeka član, održana radionica na temu redizajna portala Grada Rijeke i otvorenog pristupa dizajnu. Na radionici su bili prisutni predstavnici četiri grada: Pule, Knina, Zaboka i Ozlja. Tijekom radionice koja je trajala nešto manje od dva sata, dotakli smo se problema s pristupom podacima na internet stranicama gradova, ciljanom publikom i traženim informacijama kod manjih, odnosno većih gradova te dokumentima koji će biti javno dostupni nakon redizajna riječkog portala.

Poslije uvodnog dijela gdje smo Lea Stoiljković–Medved i ja dali nešto više informacija o samom redizajnu portala te koji su ciljevi (većim dijelom ono što je dostupno u ovom članku), došlo je vrijeme da čujemo kakve su potrebe i problemi gradova koji su bili prisutni na radionici.

Ono što je važno naglasiti je da za ovu radionicu nismo ciljali veliki broj gradova, već smo se željeli orijentirati na različit presjek gradova (manji gradovi, veći gradovi, gradovi s više zaposlenih djelatnika na unosu sadržaja, gradovi gdje jedan zaposlenik vodi računa o dostupnosti informaciju, unosu sadržaja i sl.).

Kroz ova četiri grada dobili smo presjek njihovih problema i zahtjeva, koje ćemo pokušati riješiti prilikom redizajna portala Grada Rijeke. Iako ova radionica nije niti na koji način obvezujuća, željeli bismo uočene probleme kod drugih gradova pokušati riješiti prilikom redizajna. Pogotovo se to odnosi na javnu dostupnost dokumenata koji će biti sastavni dijelovi redizajna poput preporuka pristupačnosti (eng. accessibility guidelines), preporuka za pripremu sadržaja (eng. content strategy) i općenitih preporuka kod izrade internet stranica.

Dražen Hoffmann iz GONG-a u kratkim nam je crtama ispričao više o projektu LOTUS koji predstavlja temelj ocjenjivanja transparentnosti lokalne vlasti. Istraživanje LOTUS koje se provodi periodično svake dvije do tri godine, važan je dokument koji pokazuje gdje se koji grad nalazi na ljestvici transparentnosti. Kroz poštivanje preporuka GONG-a cilj nam je građanima važne informacije “gurnuti u prvi plan”.

Dostupnost informacija

Tijekom razgovora s ostalim gradovima željeli smo vidjeti kakvi su problemi prisutni na njihovim internet stranicama. Svi prisutni gradovi imaju barem jednu osobu koja se brine o sadržaju internet stranica, no najčešće je to osoba koja osim brige o sadržaju mora raditi i na nekim drugim poslovima.

Drukčiji primjer je onaj Grada Pule koji ima više djelatnika koji se između ostalog brinu i o sadržaju internet stranica.

S druge strane, manje sredine nedostatak informacija u pravilu kompenziraju dodatnim zalaganjem tih zaposlenika koji (kao što smo čuli na radionici) često znaju slati emailove s obavijestima onima kojima su takve obavijesti nužne (Udruge, trgovačka društva i pojedinci, građani). Također treba biti svjestan činjenice da četiri grada prisutna na radionici predstavljaju jako mali uzorak, te je situacija u ostalim gradovima možda i lošija.

Raznolikost sadržaja

Ono što smo vidjeli kod većine gradova u Hrvatskoj, je da na stranici grada kombiniraju informacije vezane uz rad gradske uprave (poput izvještaja sa sjednica Gradskog vijeća) i novosti (npr. iz kulture ili sporta). Gradska stranica trebala bi biti središnje informativno mjesto koje građani koriste kako bi dobili najvažnije podatke o radu grada, poput pristupa proračunu (u digitalnom formatu) ili odluka Gradonačelnika ili Gradskog vijeća.

Treba biti svjestan kako su takve informacije građanima zapravo manje zanimljive, prvenstveno zbog prevladavajućeg pravnog jezika, iako to ne bi smjelo značiti da bi te informacije trebale biti manje dostupne.

To se može popraviti tako da će se kroz strategiju izrade sadržaja pripremiti sažeci svih važnih odluka koji se tiču života građana (poput, primjerice – upisa u dječje vrtiće ili poreza i prireza). Svakako, to zahtjeva i dodatan napor kod službenika, od kojih mnogi već rade na drugim poslovima i koliko god to paradoksalno zvučalo – nemaju dovoljno vremena.

Moja bi preporuka bila da se novosti koje se objavljuju na gradskom portalu, a vezane su uz rad gradske uprave, objavljuju odvojeno od ostalih novosti (primjerice iz kulture, sporta ili dnevnih događanja). Na taj način zadovoljila bi se potreba građana da imaju dostupne odluke gradskih službi, vijeća ili gradonačelnika, dok bi se s druge strane ostale novosti izdvojile i bile dostupnije svima koje zanimaju dnevne novosti iz života grada.

Automatizacija i optimizacija

I po komentarima djelatnika iz drugih gradova, smatram da je segment u kojem najviše možemo pomoći u objavi sadržaja, segment automatizacije i optimizacije.

U većini CMS-ova se trenutno ne vodi računa o tipu podataka, pa ćemo se fokusirati na to da te podatke učinimo jednostavnijima za unos, mijenjanje i pretraživanje. Tako se sada, primjerice informacije o gradskim odjelima, unose na više mjesta – od adresa, kontakt brojeva telefona do odgovornih osoba. Definiranjem kvalitetne informacijske arhitekture, izbjeći ćemo dupliranje sadržaja, pa će se tako prvo kreirati lokacija (npr. Korzo 16 za Grad Rijeku) te će se zatim za tu lokaciju “vezivati” različiti gradski odjeli. Također, brojevi telefona bi trebali biti posebno vezani za odjel i kontakt osobe unutar odjela.

Kroz kreiranje održive informacijske arhitekture stvaraju se preduvjeti da prikaz sadržaja građanima bude jasniji, a unos sadržaja jednostavniji, budući će se dijelovi sadržaja (lokacije, brojevi telefona, kontakt osobe) mijenjati na za to predviđenom mjestu, a prikazivati na stranicama koje su vezane za taj sadržaj.

2 thoughts on “Radionica s gradovima Pulom, Kninom, Zabokom i Ozljem”

  1. Odličan članak, iako nisam pročitao detaljno svaku rečenicu/odlomak već sam više preletio na brzinu cijeli tekst, jako mi se svidio način razmišljanja o podjeli sadržaja i o tipovima sadržaja.

    Na sličan način tako smo radili i na visitrijeka.hr gdje se uz lokaciju vežu ostale informacije te kao kod smještaja gdje smo podijelili to na vlasnike – objekte – kapacitete i time olakšali sam unos objekata i njihovih soba/apartmana gdje bi se sa drugačijom strukturom objekt = soba/apartman duplicirao unos za barem 200%.

    Sviđa mi se kako se razmišlja unaprijed te već se ulazi u diskusije sa ostalim gradovima kako bi već sve bilo prilagođeno potrebama svih ili barem većini gradova.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *